Neki poslanici su tražili da se hospis predvidi u budžetu KS za 2024. godinu, ali to nije urađeno.

 

 

 

U Kantonu Sarajevo nisu postojali hospisi, zdravstvene ustanove u kojima teško bolesni pacijenti, najčešće oni sa hroničnim neizlječivim bolestima ili malingim bolestima u terminalnoj fazi, mogu dobiti adekvatnu palijativnu njegu.

 

 

 

Međutim, to će se promijeniti i to tako što je privatna bolnica “Moja klinika Hospis” iza koje stoji dr. Emir Talirević nedavno integrisana u mrežu državnog zdravstvenog osiguranja. Zanimljivo je kako je direktor ove ustanove bivši direktor KCUS-a Faris Gavrankapetanović.

 

 

 

Zašto je odlučeno da se budžetski novac da privatnoj ustanovi, a ne da se radi na sistemskom rješenju u vidu javne ustanove te koliko je novca uopće izdvojeno, pitali smo ministra zdravstva Kantona Sarajevo Enisa Hasanovića.

 

 

 

Ministar Hasanović za Raport kaže kako smatra da KS treba javni hospis, ali napominje da ne raspolaže podacima koliko je novca izdvojeno za privatni “Moja klinika hospis”. Kaže da te podatke ima Zavod zdravstvenog osiguranja.

 

 

 

“Davno je trebalo napraviti plan za javni hospis. Davne 2012. godine smo tražili prostor, bilo je nekih ideja, međutim to nikada nije realizovano”, rekao nam je.

 

 

 

Šta (ne)zna ministar

 

 

Kaže i da su neki zastupnici u Skupštini KS tražili da se hospis predvidi stavka u budžetu KS za 2024. godinu, ali to nije urađeno.

 

 

 

“Da li bi trebalo? Apsolutno da. Ostaje da se vidi da li će KCUS ili Opća bolnica odvojiti neki svoj prostor za hospis, ali potreba ljudi u terminalnim fazama bolesti i njihovih porodica za ovim prostorom svakako postoji”, kaže Hasanović

 

 

 

Ipak, kaže kako smatra da je dobro što je otvoren privatni hospis.

 

 

 

“Odavno nije postojala ovakva ustanova u KS i okolini, ali probat ćemo da otvorimo i javni hospis, ne znam gdje i ne znam kada”, rekao je ministar Hasanović za Raport.

 

 

 

Hasanović: Dobro je što je otvoren privatni hospis

 

 

Međutim, iz Zavoda zdravstvenog osiguranja KS za Raport su kazali kako je u cijeli proces bilo uključeno Ministarstvo zdravstva KS. Ističu da su prema smjernici Ministarstva zdravstva KS, u Finansijskom planu za 2023. godini po prvi put planirali i osigurali finansijska sredstva u iznosu od 1.505.000 KM za program Palijativna medicina – palijativna njega terminalno bolesnih u Kantonu Sarajevo.

 

 

 

“Nakon provedenog javnog poziva, a u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama te uz saglasnost Ministarstva zdravstva KS, potpisali su ugovor o pružanju usluga palijativne njege sa privatnom zdravstvenom ustanovom „Moja Klinika Hospis” Sarajevo.

 

 

 

Tako je osigurano 27 postelja za korištenje terminalno bolesnim korisnicima.

 

 

 

Ugovor je zaključen na period od jedne godine ili do utroška sredstava planiranih za ovu nabavku, u zavisnosti šta od toga prije nastupi”, rečeno nam je u Zavodu.

 

 

 

Pojasnili su i kako će ovaj novac biti utrošen.

 

 

“Usluge koje se plaćaju po danu podrazumijevaju i sve potrebne pretrage i intervencije što uključuje: EKG, hematološke i biohemijske laboratorijske pretrage, UZ dijagnostiku, respiratorne forme terapije, punkcije, kao i sve druge potrebne forme liječenja sa ciljem tretmana simptoma u terminalnim fazama bolesti.

 

 

 

Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo je jasno propisalo kriterije te smjernice zasnovane na stručno doktrinarnim stavovima koji predstavljaju osnov za utvrđivanje prava osiguranih lica u okviru navedenog Programa, kao i način upućivanja osiguranika u Hospis.

 

 

 

Pravo na upućivanje ovih pacijenata imaju svi doktori koji imaju pravo da upućuju pacijente i u druge zdravstvene ustanove, uz obavezno poštivanje kriterija za prijem u hospis. Pacijenti nemaju nikakvih troškova boravka u hospisu i troškove usluga palijativne njege terminalno bolesnih snosi ZZO KS u skladu sa zaključenim ugovorom”, kažu u Zavodu ZZO KS.

 

 

 

Na pitanje koliko je evidentiranih potencijalnih korisnika hospisa u KS, koji kapaciteti su potrebni i jesu li kapaciteti navedene klinike dovoljni, iz Zavoda kažu:

 

 

 

“ZZO KS će imati uvid u listu korisnika, listu čekanja te vršiti medicinski i administrativno finansijski nadzor.”

 

 

 

Dr. Dragan Stevanović, pak, za Raport kaže da je privatna ustanova našla izvrstan prazan prostor da “za kratko vrijeme uzme značajne novce iz Fonda zdravstvenog osiguranja”.

 

 

 

“Čudi me da Zavod i Kanton nemaju ideju da naprave hospis za 3 miliona KM, nego daju 1,5 milion KM privatnoj klinici. To je problem Kantona Sarajevo”, stava je Stevanović.

 

 

 

Ono što se u KS treba hitno napraviti, naglašava dr. Stevanović, jeste konačno krenuti u izradu Strategije razvoja zdravstvenog sistema.

 

 

 

“Ova stara je davno istekla i sad se sve radi od danas do sutra po principu ‘gašenja požara’ bez planske aktivnosti. Direktorima zdravstvenih ustanova je teško raditi ako nemaju strateški dokument koji će poslužiti kao smjernica u kojem pravcu se kreće zdravstvo u Kantonu i šta ono treba”, kaže Stevanović.

 

 

 

On pojašnjava kako je hospis neophodan kako bi im teško bolesnim pacijentima olakšale patnje na kraju života, te ističe kako to ni u kojem slučaju ne trebaju biti bolnice, koje su skup sistem. Dodaje da su hospisi uobičajeni u svijetu.

 

 

 

“To je kapacitet koji je bolnički, ali je mnogo jeftiniji jer treba bolnički krevet, opću njegu, hranu, pranje veša, dosta medicinskih sestara i vrlo malo doktora koji sve nadziru”, govori dr. Stevanović.

 

 

 

Kao rješenje, dr. Stevanović vidi garnizonu ambulantu u krugu Opće bolnice “Prim. dr. Abdulah Nakaš” koja je u pandemiji bila izolatorij.

 

 

 

“Veteranska bolnica je idealan objekat jer ima kapacitete za otprilike oko 80 kreveta, a u bliskom kontaktu je sa Općom bolnicom koja može pružiti dodatne usluge. 80 kreveta u Veteranskoj klinici na području KS za veterane sigurno ne treba i neće biti nikad zauzeti. To je jedan od najrazumnijih objekata za tu vrstu”, govori Stevanović.

 

 

 

Dodaje da i na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) ima objekata koji se planiraju napustiti te da se u njima može napraviti hospis.

 

 

 

“Neki objekti su, nažalost, porušeni u krugu KCUS-a. Mislim da ima još objekata koji su u vlasništvu Federacije, a vode se kao napušteni: oduzeti hoteli ili drugi objekti te vrste koji bi se vrlo lako mogli adaptirati kao hospis, jer za razliku od drugih zdravstvenih ustanova, hospisu ne trebaju operacione sale. Treba osigurati uredne bolesničke sobe sa sanitarijama, slično kao ambulanta ili za fizikalnu rehabilitaciju. I to je sve što vam treba”, pojašnjava.

 

 

 

Rasteretiti sistem

 

 

Ovakvo rješenje bi rasteretilo i zdravstvene kapacitete, ali i domove za starije, u kojima su nerijetko završavali upravo teško bolesni pacijenti.

 

 

 

“Jedna od ustanova, koja nažalost nije u sistemu zdravstvene zaštite nego socijalne, je Zavod u Nahorevu. To je ustanova više socijalne prirode, ali ima i značajne medicinske skrbi i mogla bi transoformacijom i nadogradnjom da postane hospis”, kaže dr. Stevanović.

 

 

 

Stevanović: Hospis postoji svugdje u svijetu, samo ne kod nas
Pitali smo i ministra Hasanovića kada se može očekivati strategija u Kantonu Sarajevo.

 

 

 

“Ima toliko strategija koje su istekle, i ta je među njima. Naravno da ćemo ih praviti. Nisam stigao da formiram komisiju. To je djelokrug Zavoda za javno zdravstvo (ZZJZ), trebali su davno to uraditi. Formirat ćemo radnu grupu da to izradi i onda predložiti ZZJZ usvajanje strategije razvoja zdravstva u KS. Zatim Strategiju o proširenju prava pacijenata, Strategija reforme zdravstva… puno tih strategija će nam trebati i radit ćemo na njima u narednom periodu. Što se tiče Strategije razvoja zdravstvenog sistema, ne znam kad je istekla prošla, ali nova bi trebala biti urađena na period od pet godina”, kaže Hasanović.

 

(Raport)

(57)

Zašto dajemo privatnicima milione za hospis?