Govoreći o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima u kontekstu rata, sukoba i geopolitičkih napetosti, Zovko je podsjetila kako je deklaracija nastala upravo u takvim okolnostima – kao odgovor na nepravdu, patnju i kršenje temeljnih prava, saopćio je Ured za odnose s javnošću Evropske narodne stranke.
Zastupnici u Evropskom parlamentu započeli su u ponedjeljak plenarno zasjedanje u Strasbourgu.
Održali su raspravu o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima i potrebi za doprinosom Evropske unije rješavanju humanitarne krize povezane s osobama koje su nestale u ratovima i sukobima, na kojoj je učestvovala i zastupnica Željana Zovko, koja je nedavno ponovo izabrana za dopredsjednicu Kluba zastupnika EPP –a (kršćanski demokrati).
Govoreći o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima u kontekstu rata, sukoba i geopolitičkih napetosti, Zovko je podsjetila kako je deklaracija nastala upravo u takvim okolnostima – kao odgovor na nepravdu, patnju i kršenje temeljnih prava, saopćio je Ured za odnose s javnošću Evropske narodne stranke.
Zovko je naglasila kako je agresija na Republiku Hrvatsku 1991. godine donijela nezamislivu patnju. Hiljade hrvatskih branitelja i civila bili su zatočeni, nestali ili nasilno odvedeni.
Uprkos svim naporima i mjerama, 1.782 osobe i dalje su nestale u Hrvatskoj od Domovinskog rata. Jednako tako, od posljedica rata u Bosni i Hercegovini se još uvijek traga 7.608 osoba.
To pitanje ne smije ostati otvoreno. Pravda za nestale ne može biti prepuštena zaboravu.
Pozivam Srbiju i Crnu Goru da konačno preuzmu odgovornost, otvore arhive, podijele informacije i omoguće rješavanje sudbina onih koji su nepravedno nestali”, naglasila je Zovko.
Pritom je istaknula kako Evropska unija ovo pitanje mora staviti visoko na dnevni red pristupnih pregovora sa Srbijom i Crnom Gorom, budući da pristup EU podrazumijeva vrijednosti istine, pravde i ljudskih prava, dodavši kako u tome ne može i ne smije biti kompromisa.
(SB)
(4)