“Evropa treba da pomogne BiH, ali u samoj zemlji mora biti stvorena takva atmosfera da lokalni političari preuzmu punu odgovornost nad BiH i da je povedu ka briselskom putu preko Sarajeva, Mostara i Banjaluke”, kazala je za “Glas Srpske” poslanica u Evropskom parlamentu Željana Zovko.
Zovko, koja je i bivša ambasadorica BiH, naglašava da BiH, ipak, ne može sama da se izbori sa svim i da joj je za neke stvari potrebna veća pomoć EU.
– Autor dokumenta i izvjestilac za BiH Paulo Rangel je dao sveobuhvatnu sliku o stanju i zatražio veću pomoć u rješavanju neriješenih problema te dao prijedloge i rješenja s ciljem izlaska iz ćorsokaka u kojem se nalazi. Pred nama je godina koja nije izborna i u kojoj se mogu sve reforme koje su i tražene kroz 14 evropskih uslova s ciljem dobijanja kandidatskog statusa, provesti konsenzusom između političkih lidera – istaknula je Zovko.
Na koje konkretno mislite?
– To je Izborni zakon. Reforma pravosuđa je veoma bitna i bez toga BiH ne može očekivati nikakve zelene signale iz Evropske komisije. I izvjestilac i ja smo u svom izlaganju naglasili da se BiH ne može sama boriti sa migrantskom krizom, jer je riječ o ozbiljnoj problematici.
To, u suštini, stvara i velike probleme na granici s EU, jer je to posljednja stanica prije ulaska u EU i tu zatražili pomoć i od Evropske komisije i veću fokusiranost na nefunkcionalnost same države, jer je očigledno da stvari ne funkcionišu. Nešto se tu mora učiniti, ali ključ je na liniji Sarajevo – Banjaluka – Mostar, a ne na drugim adresama.
Da li to znači da je i ovaj put upućena poruka da dogovori o važnim pitanjima moraju biti postignuti unutar BiH i podržani od strane sve tri konstitutivna naroda?
– Apsolutno. Često smo na to ukazivali. Očekujemo da dobijemo i sagovornika s druge strane, odnosno u BiH, te da otvori dijalog. Pričala sam i s novim glavnim sekretarom u Službi za spoljne poslove i tražila da Evropa bude predvodnik u pregovorima na zapadnom Balkanu.
Nedavno ste istaknuli da se nadate da će novi visoki predstavnik ujedno biti i posljednji koji će doći u BiH i s kratkim mandatom?
– Ohrabrena sam činjenicom da Njemačka za tu poziciju kandiduje svog člana, jer poznavajući njemačku pragmatičnost i osjetljivost prema javnim finansijama, očekujem da Christian Schmidt bude posljednji i zatvori Kancelariju visokog predstavnika.
(SB)
(30)