ŽELJKO KOMŠIĆ ZA SLOVENAČKI LIST: ŠTA JE NAOPAKO AKO SAM PRIHVATLJIV I ZA DRUGE NARODE, TO SAMO NACIONALISTIMA SMETA

Član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda dao je intervju za slovenački list Delo u kome govori o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH, evroatlantskom putu naše zemlje ali i pritiscima koje trpi od hrvatskih nacionalističkih krugova u našoj zemlji i susjedstvu. Intervju prenosimo u cjelosti u nastavku.

Željko Komšić, hrvatski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, kojem dio Hrvata u BiH osporava legitimitet.

Kako je teško danas u Evropi biti ne nacionalista, na svojoj koži najbolje osjeća Željko Komšić. Otac Hrvat, mati Srpkinja i supruga Bošnjakinja, Komšića kvalificira za tradicionalnog multietničkog Bosanca. Tokom njegove posjete Ljubljani, gdje je boravio na poziv Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES), razgovarali smo o aktualnom stanju u Bosni i Hercegovini i mogućnostima, da se jedna od najsiromašnijih država nekada pridruži Evropskoj uniji i NATO savezu.

Vodeća bošnjačka stranka SDA je jučer pozvala Ustavni sud BiH, da zabrani ime srpskog entiteta Republika Srpska. Šta je u pozadini?

Meni to djeluje kao nekakav dogovor između SNSD Milorada Dodika i SDA Bakira Izetbegovića. Objema stranama takve izjave odgovaraju, SDA zbog toga što hoće da poveže bošnjački blok protiv težnji Milorada Dodika za komadanjem BiH, Dodikovom SNSD koristi, jer mu uništava opoziciju i priču o približavanju NATO savezu.

Daytonski okvir je donio mir, a često je kočnica napretku BiH, da li je više kočnica ili više koristi toj državi? Kada god dođe do kakvih turbulencija u BiH, svi se vratimo ka državnom uređenju, koje je bilo dogovoreno u okviru tog sporazuma. Takvo uređenje je više prepreka kod upravljanja državom, proces donošenja odluka je kompliciran. Podjela nadležnosti između različitih razina vlasti je često zagonetka i za same građane BiH, a tek za strane investitore.

Kako ste pomislili upravo na investitore?

Njih sam naveo zbog toga, jer svi neprestano govore o tome, da mora BiH napraviti važan gospodarski iskorak, jer bez toga neće biti lako primamiti strane investitore. Daytonski ustavni sistem je kompliciran sistem odlučivanja, ponekad do tolike mjere, da postaje prepreka u pričama o integraciji u EU, posebno u NATO.

Šta onda učiniti?

Tog uređenja ne možemo promijeniti baš tako, jedina mogućnost je demokratski put, osigurati dovoljan broj glasova zastupnika, koji će u skladu sa ustavnom procedurom promijeniti ustav. Tu se vrtimo u krug i sve djeluje neracionalno.

Racionalno je da BiH želi u EU i NATO, a Milorad Dodik ustrajava, da neće pustiti u NATO.

Dodik zaista neće, a to je po mojem mišljenju neracionalno ponašanje. To je i njegov interes, interes njegovih ljudi i politike, koja ga podržava, je ulazak u NATO. Interes svih nas je, da živimo u mirnom okruženju, da smo sigurni. Naš interes je, da možemo našoj djeci osigurati da se te stvari nikada više ne ponove.

Šta je njegov motiv, da sprječava priključenje NATO-u? Neracionalnost nije motiv, takvo ponašanje je neracionalno, nije motiv. Motiv je vrlo racionalan, to je politička ideja, koja još uvijek živi.

Služi Rusiji?

Tačno. U suštini ste to vi najjednostavnije rekli.

Sva tri naroda žele u EU, zašto ne govorite samo o EU, ako se u vezi toga slažete?

Svi se slažemo, da želimo u EU. Tu nema dvojne igre, svi želimo u EU. Problemi nastaju pri standardima EU, kao što je poštivanje ljudskih prava, vladavina prava, tome slijede još ekonomska i socijalna pitanja. Ljudska prava se kod nas ne zasnivaju na poštivanja prava pojedinca nego kolektiviteta. Etnički pristup ka pravima u EU nije standard.

Šta je sa vladavinom prava?

Da li mislite, da pojedinci koji imaju moć i koji su povezani Bog zna sa kakvim skupinama po regiji i svijetu, koji su skloni organiziranom kriminalu, žele vladavinu prava? Vladavina prava bi prvo pogodila njih. Počeli bi gubiti moć. Zašto bi ti pojedinci rušili sami sebe?

Izabrani ste kao predstavnik iz reda hrvatskog naroda, dio Hrvata vam osporava legitimitet, jer su vas pomogli izabrati Bošnjaci i vama doslovno prebrojavaju krvna zrnca, da utvrde koliko ste čist Hrvat?

Šta je naopako, ako sam prihvatljiv za druge narode? Za nacionaliste je to katastrofa. Tko daje certifikat, tko može izmjeriti moje hrvatstvo. Sa ljudima na terenu nemam problema. Problema nemam niti sa HDZ-om, HDZ ih ima sa mnom.

Prebrojavanje zrnaca nije baš evropska vrijednost?

To je fašizam, podsjeća na Hitlerove rasne zakone, dokazivanje arijskog porijekla. Zbog toga su milioni ljudi izgubili glavu, a nažalost to se još uvijek događa. Je li može BiH sa takvim zamislima u EU? Odgovorite sami.

U EU jača evroskepticizam, vi na svaki način želite u to društvo?

Među Grcima će te teško čuti lijepu riječ o EU. Zamislite, ako bi se EU sada raspala, da li bi vi ili Grci bili tako važni u svijetu, da li bi tako dobro živjeli, kao što sada živite? Na to pitanje treba odgovoriti. Mislim, da EU svojim članicama donosi velike koristi, toga Grci možda ne vide najbolje iz sadašnje pozicije. Mi želimo ispuniti kriterije, da bi mogli postati dio tog društva, jer bi u tom društvu živjeli dosta bolje nego što sada živimo. Za nas je racionalno, da smo u EU i NATO, jer nitko drugi ne nudi toga što nam nudi EU i NATO.

Odnosi sa susjedima su za vas vitalni, vi ste zaprijetili Hrvatskoj sa tužbom zbog gradnje Pelješkog mosta.

Mi smo osuđeni na dobre odnose sa susjedima. Kada ide dobro njima, dobro je i nama i obratno. Dok se ne riješi pitanje granice na moru između BiH i Hrvatske, za nas nije prihvatljivo, da se gradi Pelješki most. Prije gradnje mora biti jasno gdje prolazi granica na moru, dokle se prostiru naše teritorijalne vode i kako će biti sa dostupom BiH do otvorenog mora. Naravno bilo bi bolje da do tužbe ne dođe i da se prije toga dogovorimo o otvorenim pitanjima.

Da li bi za sve nas bilo bolje kada bi politika postala dosadnija?

U BiH imamo apsolutnu kletvu: „Bože daj nam, da živimo u zanimljivom vremenu!“. Zanimljivo vrijeme znači mnogo šta, čega neminovno ne želimo. Ljepše bi bilo, kada bi svijet bio dosadniji. Nažalost nije sve u rukama BiH, puno toga je u rukama međunarodne zajednice, hipokrizije i dvojnih mjerila velikih igrača na evropskoj i svjetskoj sceni.