Ženu koja je mužu rekla 'puši ku**c' puna 24 sata držali na policiji... Sutkinja: ‘Ovo je nečuveno!‘ — Sarajevograd.org

Zanimljivo je da je policija kritičnog dana odmah nakon zaprimanja prijave privela ženu te ju je zadržala 24 sata i potom izvela pred prekršajnog suca, koji očigledno nije smatrao da se radi o običnoj uvredi koja bi se mogla progoniti po privatnoj tužbi.

Odvjetnik osuđene kaže da je sve više ovakvih slučajeva verbalnih sukoba supružnika zbog kojih ih policija privodi, a sudovi izriču zatvorske kazne.

Žena koja je tijekom svađe mužu rekla “puši k….” nije samo kažnjena sa 45 dana zatvora uvjetno, nego je nakon sporne svađe, koja se dogodila u rujnu prošle godine, odmah privedena i zadržana u policiji na obradi puna 24 sata, piše Jutarnji.hr.

Nakon toga je odmah izvedena pred prekršajnog suca, koji joj je izrekao uvjetnu kaznu od 45 dana zatvora. Žena se žalila i Visoki prekršajni sud u studenom prošle godine ukinuo je tu presudu i vratio predmet na ponovno suđenje. No, prvostupanjski je sud u kažnjavanju ove žene ustrajao: godinu dana poslije, u ponovljenom suđenju, opet je izrekao istu visoku kaznu – 45 dana zatvora uvjetno na godinu dana.

Kako je za Jutarnji potvrdio njezin branitelj, odvjetnik Branislav Hajduković, protiv presude suca Općinskog suda u Novom Zagrebu podnio je žalbu.

– Obiteljsko, rodno i svako drugo nasilje u obitelji trenutno je top-tema. Policija je posebno senzibilizirana kod prijava, a posebno pazi da verbalni sukobi ne eskaliraju u nešto teže. Međutim, smatram da se u ovom slučaju nije radilo o psihičkom nasilju, nego bi se eventualno moglo raditi o uvredi. Također, smatram da nije bilo osnove za zadržavanje moje branjenice. I događa se da u takvim situacijama policija diktira postupanje sudova jer sud mora rješavati prijavu u roku od 24 sata – smatra Hajduković.

Sve više sličnih slučajeva

Odvjetnik osuđene smatra i da zakon nije precizno definirao što je to psihičko nasilje, ali da je sve više ovakvih slučajeva verbalnih sukoba supružnika zbog kojih ih policija privodi, a sudovi izriču zatvorske kazne.

S druge pak strane, svjedoci smo toga da se nasilje u obitelji ne smanjuje, nego su brojke iz godine u godinu u porastu, a ministar pravosuđa i uprave nedavno je najavio i osnivanje sudova i odjela koji bi se bavili samo tim oblikom nasilja.

U konkretnom slučaju, ovo nije bio jedini verbalni sukob između 52-godišnjakinje i njezina supruga. Ona tvrdi da je sporne riječi, koje nije porekla, izgovorila tek nakon što ju je suprug nazvao “glupom glupačom” te da mu je odgovorila u afektu.

“Znam da sam pogriješila i da to nisam trebala reći”, branila se na suđenju. Osim okrivljene, sud je ispitao i njezina supruga te ih suočio. Suprug je iskazao da sa suprugom od događaja koji se zbio 18. rujna prošle godine više ne živi zajedno i da od tada njih dvoje nemaju više nikakvu komunikaciju. On tvrdi, s obzirom na to da je bivši policajac i zaštitar, da jako pazi da se ne dovede u situaciju u kojoj bi ga supruga mogla prijaviti za nasilje u obitelji jer bi, kaže, od zarade koja iznosi 5000 kuna morao plaćati najam drugog stana, davati novac djeci i praktički ne bi imao što jesti.

Pitanje shvatio kao provokaciju

Sve je počelo zbog navodnog dogovora o tome tko će voziti dijete na trening. On je smatrao da su se dan prije dogovorili, pa je suprugino pitanje “Dobro, hoćeš ga ti voditi ili da se ja snalazim?” shvatio kao provokaciju i odgovorio joj da mu, ako nešto treba, napiše poruku, nakon čega je uslijedilo ono “Ma puši k….”.

“Kako mi to možeš reći pred djetetom”, odgovorio je, a ona je uzvratila: “Mogu što hoću!” Kako je već bio kažnjen zbog nasilja u obitelji, suprug 52-godišnjakinje uvijek ima u pripravnosti mobitel, pa je i tom prigodom uključio snimanje i sporne se riječi čuju na toj snimci. Zanimljivo je da je policija kritičnog dana odmah nakon zaprimanja prijave privela ženu te ju je zadržala 24 sata i potom izvela pred prekršajnog suca, koji očigledno nije smatrao da se radi o običnoj uvredi koja bi se mogla progoniti po privatnoj tužbi. Već tada, 19. rujna prošle godine, proglašena je krivom za prekršaj po Zakonu o zaštiti od obiteljskog nasilja te joj je izrečena navedena sankcija. Međutim, ona se žalila Visokom prekršajnom sudu, koji je ukinuo presudu i slučaj vratio nižem sudu na ponovno odlučivanje. Ishod je bio isti.

Sudac je utvrdio da je žena sporne riječi izgovorila pred djetetom te ju je opet proglasio krivom za prekršaj po Zakonu o zaštiti od obiteljskog nasilja, konkretno za “psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost”. Za taj prekršaj, ako je počinjen pred djetetom, propisana je novčana kazna od najmanje 7000 kuna ili kazna zatvora od najmanje 45 dana. Zašto se sudac odlučio za najblažu zatvorsku kaznu uz primjenu uvjetne osude, a ne za novčanu kaznu, navedeno je u obrazloženju: “(…) okrivljenici je primijenjena uvjetna osuda budući da sudac smatra da će se svrha kažnjavanja postići i bez izvršenja izrečene kazne zatvora. Prilikom odabira vrste kazne sudac je uzeo u obzir činjenicu da okrivljena prekršajno nije osuđivana zbog istovrsnog prekršaja, te je ista slabog imovnog stanja”.

Edukacija i senzibilizacija

Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, kaže da nema podataka ni saznanja da bi, što se tiče prakse policije i sudova, u ovakvim slučajevima gore prolazile žene. Za to bi, kaže, trebalo provesti sveobuhvatno istraživanje sudske prakse, ali istraživanje takve vrste nikad nije provedeno.

– Već godinama ukazujem na to da je, osim izmjene zakonodavnog okvira, u borbi protiv rodno utemeljenog nasilja nužna kontinuirana edukacija i senzibilizacija za rodno utemeljeno nasilje svih onih koji primjenjuju zakone i propise te dodatno ustrojavanje učinkovitih i stručnih preventivnih mehanizama/službi i izvan sustava policije i pravosuđa. Sustav koji ‘prevenciju’ odrađuje jedino putem prekršajnih sankcija, i to gotovo isključivo kroz pravosuđe, bez drugih, sustavno ustrojenih mjera prevencije i resocijalizacije počinitelja, dugoročno odvraća stvarne žrtve nasilja od prijavljivanja blažih oblika nasilničkog ponašanja. To i policiju i pravosuđe gura u neodgovarajući preventivni rad, blage kazne i u konačnici od brutalizacije nasilja i femicida – naglašava V. Ljubičić.

– Na bezuvjetne zatvorske kazne osuđuje se manje od deset posto ukupne brojke svih počinitelja nasilja, svi ostali osuđeni su relativno blagim novčanim kaznama, odnosno uvjetnim zatvorskim kaznama. Nasilje se nerijetko procesuira bez stvarnih uvida u kontekst, kronologiju i njegovu težinu, što dovodi do dvostrukih uhićenja i terećenja te zatrpava sudove izoliranim slučajevima – navodi pravobraniteljica te dodaje da najveći napredak u suzbijanju nasilja u obitelji iz godine u godinu ostvaruje policija, pa i kroz kontinuiranu edukaciju svojih djelatnika.

‘Za ovo se ne izriču takve kazne, ali znam suca…’

– U više od dva desetljeća prakse na Visokom prekršajnom sudu nisam čula za ovakav slučaj i praksu da je netko dobio zatvorsku kaznu za psihičko nasilje. Za psihičko nasilje ne izriču se ovakve kazne, ali znam suca koji je donio ovu presudu i radi se o kvalitetnom sucu i očito je na neki način smatrao da će ovakva kazna odvratiti osuđenu da to ponovo počini. Ne mogu reći je li sudac u konkretnom slučaju ulazio i u povijest nasilja u toj obitelji i je li sagledao sve posljedice. Ipak, ako i opstane, možda ovakva kazna poluči svrhu – rekla je za Jutarnji.hr Branka Žigante-Mašić, umirovljena sutkinja Visokog prekršajnog suda.

(DEPO PORTAL/ad)

(28)

Redakcija | Slider, Zanimljivosti | 30. Oktobra 2021. 18:40